Komentari i pitanja

Ispunite kontakt formu svojim podacima i komentarima ili pitanjima.

+ =
 

GDJE SE NALAZIMO?

 

EUROPA

Položaj Republike Hrvatske u Europi

HRVATSKA

Položaj grada Požege u Republici Hrvatskoj

POŽEŠKA ŽUPANIJA

Položaj grada Požege u Požeško-slavonskoj županiji

POŽEGA

Položaj Gimnazije u Požegi
 
gimnazija menu
 

Učenički esej o 320. obljetnici Gimnazije u Požegi

Tako stara, a tako mlada!

Autor: Karlo Maček, 4. c
Početak tristoljetne tradicije

Ljeta Gospodnjega 1699. godine, dok su u sjećanjima Šijaka još odzvanjali glasovi janjičara i osmanskih trgovaca, dok se još čuo zveket razjarenih konja Derviš-age i dok su na srednjovjekovnom trgu stolovale daščare i drvenjare slastičarnica osmanskih obrtnika, za gradić u srcu plodne kotline i nekada sjedište važnog sandžaka, zbio se događaj koji je doveo do procvata kulturnog života i približavanja europskome kulturnom krugu. Te su godine isusovci, koji su se nedugo prije ponovno vratili u Požegu, osnovali nižu gimnaziju s četiri razreda – ponos grada i ustanovu koja je kroz stoljeća rada i napretka, iznjedrila mnoga znamenita lica i pojedince zaslužne za afirmaciju naših prostora u brojnim znanstvenim i umjetničkim područjima.

Zlatni sjaj 18. stoljeća

Prva zgradaPrvih je godina bilo teško: rijetki su bili oni koji su se u tadašnjoj, ipak više ruralnoj nego urbanoj Požegi, odlučivali za „nauke“ i daljnje izučavanje. Višečlane su slavonske obitelji preživljavale od sunca, plodna tla i žuljevitih seljačkih ruku, a na obrazovanje se gledalo kao na nešto što je čuvano samo za gospodu, na koju se gledalo pomalo s prijezirom. Godine su prolazile, minarete džamija i polumjesec pomalo su zamijenjivali vitki barokni tornjevi i raspela, a Gimnazija je sve više pljenila pozornost sramežljivih mladića i pokojeg djevojčeta. Najbolji je pokazatelj toga izgradnja nove gimnazijske zgrade 1726. godine i uvođenje petoga i šestog razreda, čime škola dobiva epitet velike gimnazije. Razvoj društva i napredovanje znanosti potvrđuje i sve veći broj upisanih učenika, koji su nepregledne slavonske pustopoljine odlučili zamijeniti učeničkim životom, životom u gradu. Sedamdesete su godine osamnaestog stoljeća donijele osnivanje glasovite Academie Posegane, studija filozofije i moralne teologije, što je školu svrstalo u red visokih škola (scholae altiores). Sedamdesete su godine osamnaestog stoljeća donijele osnivanje glasovite Academie Posegane, studija filozofije i moralne teologije, što je školu svrstalo u red visokih škola (scholae altiores) Iako zaslužna za uspostavljanje brojnih visokoškolskih ustanova diljem Dunavske monarhije, carica Marija Terezija 1773. godine ukida isusovački red, time uspostavljajući svoj apsolutan autoritet. Jezuite zlatnim slovima upisane u povijest grada zamijenjuju pavlini, koji preuzimaju filozofski i teološki studij te 1777. uvode novu naučnu osnovu čime se škola dijeli na nižu (gramatikalnu) i višu (humanističku).

Muke po mađarskom

Prvi maturantiOtprilike po svršetku Napoleonovih osvajanja, Gimnazija opet postaje šestorazredna te kao takva djeluje i u vremenu Proljeća naroda i pobuna u Ugarskoj. Revolucionaran duh i osjećaj ponosa ruši nezadovoljstvo uzrokovano neuspješnom reformom školstva 1850 godine. Naime, škola se nije uspjela preobratiti u osmogodišnju. No, kako nesreća nikada ne dolazi sama, sto pedesetljetnoj tradiciji škole austrijske vlasti ne odaju počast, nego joj, štoviše, ukidaju peti i šesti razred te se ona vraća stotinu godina unazad postajući opet niža gimnazija. Uz sva društvena obeshrabrenja dolazi i do uspostave Bachova apsolutizma 1852. godine te nametanje njemačkog jezika. Prkosan je hrvatski, koji je desetljećima odzvanjao školskim hodnicima, zamijenio oštar njemački na nezadovoljstvo većinskog slavenskog stanovništva. Austro-ugarskom nagodbom iz 1867. godine nametnuti njemački mijenja omraženi mađarski, čiji su dvoslovi i naglasci zadavali glavobolje generacijama učenika tijekom druge polovice 19. stoljeća. Školske godine 1873./1874. škola konačno dobiva osam razreda, a te je godine održan i prvi ispit zrelosti – preteča današnje državne mature.

Hram kulture i društvene promjene

Prekretnicu u povijesti ove ustanove obilježava godina 1877., kada je svečano upriličeno otvorenje gimnazijske jednokatnice na Terezinskom trgu s prvom zvjezdarnicom u Slavoniji na krovu. Upravo su te godine u Požegi upamćene kao najplodonosnije za kulturni život grada i okolice, a grad se počinje nazivati slavonskom Atenom. Među stanovništvom se javlja osjećaj nacionalnog ponosa i na ulicama se sve više čuje Mihanovićeva Lijepa naša. Dvojicu anđela s ugarskih grbova mijenja pet povijesnih grbova s hrvatskog barjaka. Kako god, zadovoljstvo nije dugo trajalo. Prekretnicu u povijesti ove ustanove obilježava godina 1877., kada je svečano upriličeno otvorenje gimnazijske jednokatnice na Terezinskom trgu s prvom zvjezdarnicom u Slavoniji na krovu. Mijenja ju kolektivna zabrinutost i košmar uzrokovan smrtonosnim hitcem ispucanim u prsa austrijskog prijestolonasljednika Ferdinanda i njegove supruge Sofije. Europu je zahvatio krvav rat, u povijesti znan kao Prvi svjetski. Dotadašnja je država iskidana na komadiće, a krv vojnika potekla je Starim kontinentom. Ulaskom u državnu zajednicu sa Slovencima i Srbima dolazi do ukidanja sedam stoljeća stare Požeške županije, ujedno i najstarije na području Hrvatske. Ukidanje županije dovodi do prometne izolacije Požeške kotline i gospodarske stagnacije kraja, no požeška se gimnazija tomu odupire te i u vremenu moralne krize obučava stotine učenika koji daljnje školovanje nastavljaju u Zagrebu, Beogradu i ostalim europskim prijestolnicama.Državna gimnazija

Izdizanje iz ratnog pepela

Godina 1925. za ovu značajnu ustanovu znači i dobivanje statusa realne gimnazije te stavljanje naglaska na hrvatski jezik novom obrazovnom reformom. Volja školskog kolektiva bila je vrlo jaka, pa škola djeluje i za vrijeme fašističke NDH u kojoj pogibaju i brojni učenici i sugrađani Srbi, Židovi i Romi. Godinu 1945. dočekuje u novoj Jugoslaviji, a brojni su mladići i djevojke sudjelovali u narodnooslobodilačkom pokretu kao pripadnici gerilskog pokreta otpora – partizana, o čemu svjedoči i spomen-ploča poginulim učenicima u školskome muzeju. Po prestanku ratnog vihora i ulaskom u socijalističku zemlju sastavljenu od šest, po porijeklu bratskih nam republika, u školu se uvode novi predmeti poput socijalističkog odgoja i obrazovanja. Do nove reforme školstva dolazi 1956. kada se niži razredi gimnazije pridodaju četirima razredima osnovne škole, pa ona postaje četverorazredna – onakva kakva je i danas. Točno dvadeset godina kasnije, programi se gimnazija u cijeloj zemlji gase te se osnivaju srednjoškolski centri usmjerenog obrazovanja.

Klasična, a moderna!

Nova zgradaDvije godine po uspostavi neovisne Republike Hrvatske, 1992. godine, požeška je gimnazija ponovno uspostavljena kao samostalna ustanova, a dobiva i novi slogan: Non progredi est regredi (Nenapredovati znači nazadovati). Dvije godine po uspostavi neovisne Republike Hrvatske, 1992. godine, požeška je gimnazija ponovno uspostavljena kao samostalna ustanova, a dobiva i novi slogan: Non progredi est regredi (Nenapredovati znači nazadovati).Školski se program odvija u dva smjera: općem i prirodoslovno-matematičkom, a od školske godine 2009./2010. i u jezičnom. Svrha je općeg smjera učenicima staviti jednak naglasak, kako na jezike i društvene predmete, tako i na prirodoslovne predmete, a prirodoslovno-matematičkog programa učenike dodatno informatički obrazovati i skrenuti im pozornost na matematiku i prirodne znanosti. Učenici jezičnog odijeljenja uče prvi i drugi strani jezik (engleski i njemački), a imaju priliku usvojiti i treći (talijanski).  Prije deset godina svečano je otvorena nova školska zgrada, za koju je kamen temeljac položio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Škola se, simbolično, nalazi u ulici koja nosi upravo njegovo ime. Nova je školska zgrada otvorila novo poglavlje u povijesti ove ustanove, poglavlje za koje učenici i djelatnici škole vjeruju kako će biti doba novog uzleta u ostvarenju misije što ju Gimnazija provodi već tristo dvadeset godina, usprkos svim povijesnim nedaćama i na slavu svih koji su u korijene ove škole utkali svoj doprinos i djelić svojih života.

Velikani gimnazijske prošlosti

Oton KučeraOsim brojnih jedinstvenih izvannastavnih aktivnosti poput robotike, školskog centra izvrsnosti „Dar Mar“ i dramske družine već stalne na državnim natjecanjima, ono što našu školu čini posebnom jest i zvjezdarnica na krovu zgrade. Ona nosi ime nekadašnjeg gimnazijskog profesora Otona Kučere kojemu je naša škola na ovaj način odala počast. Tako zainteresirani učenici imaju priliku pohađati fakultativni predmet astronomiju. Spominjući fakultativne predmete, treba spomenuti i slovački jezik i obrazovanje, kojiVjekoslav Babukić pohađa sedamdesetak učenika škole. Upravo nas taj broj učenika čini školom s najviše polaznika toga jezika u cijeloj Hrvatskoj. Po mnogočemu je ovaj hram obrazovanja tijekom povijesti bio i ostao poseban, no treba se dotaknuti i znamenitih djelatnika i učenika škole, koji su grad Požegu i domovinu nam Hrvatsku proslavili i izvan njezinih granica. Ilirci, jezikoslovci, teolozi i svećenici, političari, književnici te istraživač Konga – svi su svoje mladenačke dane proveli u Gimnaziji: preko baroknog književnika Kanižlića, teologa fra Kaje Adžića i Josipa Buturca, gradonačelnika Cirakija i velikog župana Kraljevića, sve do preporoditelja Babukića i neuhvatljivog Dragutina Lermana. Požeška je gimnazija usmjerila utemeljitelja zavičajne povijesti u Hrvata, Julija Kempfa. U drvenim su gimnazijskim klupama prve stihove pisali Josip Eugen Tomić i Matko Peić, a za pravo se zainteresirao budući državni odvjetnik Napoleon Špun Strižić. Škola koja objedinjuje stoljeća tradicije i blagodati modernog doba! Možemo se pohvaliti i jednim predsjednikom republike, Stjepanom Mesićem. Čovjek koji je u našoj školi svakako ostavio traga bio je Antun Mazek, gimnazijski ravnatelj tijekom sedamdesetih godina devetnaestog stoljeća. On je ujedno i prva osoba iz svjetovnoga života koja je uređivala i u potpunosti objedinila profesorsku knjižnicu, danas spomenik kulture od nacionalnog značaja. U njegovom suvremenu sva djela, sačuvana još iz doba kada su školom upravljali svečenićki redovi, dobila svoja mjesta na policama. Puno bi još stranica bilo ispisano kada bi seDragutin Lerman nabrojao baš svatko tko je u ovoj školi ostavio svoj doprinos i svatko kome je ova škola usadila moralne i ljudske vrijednosti. Sa sigurnošću možemo reći da su rijetke obrazovne ustanove u ovom dijelu Panonske nizine, koje su stoliko godina tradicije i toliko profesorskog entuzijazma odgojile toliko znamenitih osoba. U našoj je školi ostao sačuvan osjećaj ponosa i želja za uspjehom koju su stotinama godina prije, prvim generacijama učenika, usadili isusovci i pavlini. To na umu zasigurno ima naša nova ravnateljica, doktorica znanosti Vesna Vlašić, prva žena na čelu škole još od njezina osnutka!

Čast je biti kapljicom u ovom posebnom slapu, koji teče i teče, i teći vjerojatno nikada prestati neće. No, ne moramo citirati Cesarića, dovoljno je reći da najbolje tek dolazi. Uz viziju profesora i marljivost učenika, odlični rezultati su nam zagarantirani. Škola koja objedinjuje stoljeća tradicije i blagodati modernog doba: tako stara, a tako mlada!

Moderna zgrada

 
Dodaj na Facebook Objavi na Twitter-u
Pregledano puta: 114
 
Srpanj 2019
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4
 
 
 
Izvannastavne aktivnosti E-dnevnik za učenike E-dnevnik za nastavnike Sustav e-učenja Evaluator Nikola Tesla DAR*MAR GEL Učenički radovi Inicijalni testovi Bivši učenici