Komentari i pitanja

Ispunite kontakt formu svojim podacima i komentarima ili pitanjima.

+ =
 

GDJE SE NALAZIMO?

 

EUROPA

Položaj Republike Hrvatske u Europi

HRVATSKA

Položaj grada Požege u Republici Hrvatskoj

POŽEŠKA ŽUPANIJA

Položaj grada Požege u Požeško-slavonskoj županiji

POŽEGA

Položaj Gimnazije u Požegi
 
gimnazija menu
 

NOVOSTI

 
 
sve rubrike Službeno Postignuća Školska svakodnevica Kultura Sport Putopisi Zanimljivosti Predstavljamo Mozaik Najave
 
 
19.11.2017. u 20:21
 

Gimnazija obilježila Svjetski dan filozofije

Usudi se znati!

 

Inicijativom UNESCO-a svakog trećeg četvrtka u studenom obilježava se Svjetski dan filozofije koji se ove godine obilježio u četvrtak, 16. studenoga. Naši učenici, okupljeni u grupi „Filozofska (o)čajanka“, povodom ovog dana upriličili su nekoliko događanja. Svakog učenika Gimnazije u ormariću je dočekalo pismo s aktualnim i zanimljivim filozofskim pitanjima kojima se željelo potaknuti zanimanje učenika za ovu disciplinu, probuditi ljubav prema mudrosti te ih potaknuti da preispituju svijet u kojem žive. U holu škole postavljen je plakat na temu velikog filozofa i matematičara Pitagore, a u 17 sati u školskoj knjižnici organizirala se projekcija kultnog znanstveno-fantastičnog trilera „Broj Pi“ Darrena Aronofskog.

Usudi se znati!

Svjetski dan filozofije dan je za koji gotovo nitko osim samih filozofa ne pokazuje entuzijazam, stoga je potrebno zapitati se zašto uopće slaviti filozofiju, pogotovo kad sama ta riječ izaziva nelagodu kod značajnog dijela populacije, a svakako kod velikog broja gimnazijalaca.

Koja je svrha filozofije? U pozadini navedenog pitanja leži jedno osnovno pitanje: Ima li filozofija danas ikakvog smisla? Koja je njena svrha u modernom društvu? Pitanje o smislu jedno je od temeljnih pitanja same filozofije i predmet je rasprave još od Aristotela koji će reći da je život bez filozofije besmislen, Hegel da filozofija ne može promijeniti svijet, dok će Marx tvrditi da filozofi nisu ni pokušavali promijeniti svijet, već ga samo objasniti. Iako je to pitanje prisutno od njenih početaka, ono uglavnom nije prisutno u ostalim znanostima. Nitko se neće zapitati nad smislom medicine, fizike ili računalstva. Nasuprot tome, gomile će govoriti o besmislu filozofije uglavnom navodeći kako nema praktičnu primjenu u svakodnevnom životu pojedinca.

Praktična primjena filozofijeNaime, takvi su argumenti točni, filozofija nema očiglednu praktičnu primjenu, ona naoko ne pomaže u svakodnevici. Uostalom, gotovo nijedna humanistička grana nema očiglednu praktičnu primjenu: Weberove ideje o Gesellschaftu i Gemeinschaftu beskorisne su za svakodnevni, rutinski život, koliko god on želio postići Verstehen, a lingvistička podjela jezika po načinu tvorbe riječi još je manje korisna u tim okvirima. Oprečno tomu, STEM grane imaju jasnu, opipljivu primjenu i korist. Računalo kojim se svakodnevno služimo, potvrda je korisnosti računarstva, činjenica da ne moramo strepiti od sušice potvrda je korisnosti medicine, a zahvaljujući fizici zakoračili smo u svemir.

Korisnost i svrha filozofijeNo, taj izostanak praktične primjene humanističkih grana u svakodnevnom životu ne znači da su one beskorisne, njihovi proizvodi nisu konkretne teorije koje mogu biti implementirane u nešto, već su spoznaje ili razmišljanja o načelima koja nisu empirijski dokaziva. Filozofija nam, dakle, ne daje nešto što je odmah primjenjivo u praksi, njen je proizvod razmišljanje potkrijepljeno argumentima i logički valjano. Zaista, kao što i Hegel kaže, to razmišljanje dolazi prekasno da bi ono samo promijenilo svijet, ali znači li to da razmišljanje uopće ne može koristiti, da je prekasno za promjene i da filozofija nikako ne može pomoći u napretku društva?

Alat za shvaćanje društva Razmišljanje nam je jedini alat za shvaćanje društva koje treba promjenu. Svakodnevno smo okruženi tragedijama na koje smo donekle naviknuti. Te nam tragedije donose katarzu, uzrokuju potresenost duha, a iz te potresenosti mogu proizaći pitanja o našoj ličnosti, vlastitoj ograničenosti, ranjivosti i prolaznosti.  Razmišljanje je upravo ono što će nam omogućiti da poboljšamo svijet, alat je nositeljima napretka - ljudima, a razmišljanje će biti kvalitetno tek kad je potkrijepljeno argumentima i logički valjano, što je upravo ono čime se filozofija bavi i ujedno razlog zašto je važna kao predmet u srednjoškolskom obrazovanju.

Razmišljanje vodi prema mudrostiFilozofija uči razmišljanju, a filozofi nam svojim djelima omogućuju pogled iz drugačije perspektive, usmjeravajući nas u odvajanju od trenutnog (“emancipaciji od tiranije onog sada i ovdje”, prema Russellu) i vodeći nas prema idealu mudrosti, a mudra su razmišljanja ono što može promijeniti društvo nabolje.

Usudi se znati! Učenjem o tome kako razmišljati, prestajemo filozofirati i počinjemo se baviti našim okruženjem na način na koji ono to zaslužuje, ujedno postajući manje podložnima manipulaciji zbog mogućnosti razgraničavanja razmišljanja prema kvaliteti. Čak i ako ne želimo mijenjati društvo, filozofija će nam pomoći da se oslobodimo okova makinalnog života, razbijemo rutinu i razvijemo svijest te pritom, ako već ne steknemo neka konkretna znanja, upoznamo i steknemo sami sebe. U današnjem društvu njezin je smisao omogućavanje drugačije sutrašnjice, bilo za pojedinca ili društvo u cjelini. Stoga, Sapere aude! (Usudi se znati!)

Fotografije: skupina Filozofska (o)čajanka

Autor: Mario Borna Mjertan, 4.a
 
Dodaj na Facebook Objavi na Twitter-u
Pregledano puta: 1092
Vezane fotografije
 
 
Lipanj 2018
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
 
 
 
Izvannastavne aktivnosti E-dnevnik za učenike E-dnevnik za nastavnike Sustav e-učenja Evaluator Nikola Tesla DAR*MAR GEL Učenički radovi Inicijalni testovi Bivši učenici