NOVOSTI
Zimska škola matematike 12. - 13. siječnja 2012.
Matematika može biti zabavna
Koliko puta smo čuli i pomislili da je matematika dosadna ili pak - ne volim matematiku zbog teških zadataka…Zimska škola matematike koja je održana u našoj školi 12. i 13. siječnja 2012. dokaz je da matematika može biti zabavna. Školu je organizirao Aktiv nastavnika matematike i informatike naše škole, a u programu je sudjelovalo četrdesetak gimnazijalca i nastavnice matematike Ljubica Thur i Kristina Matijević s Ekonomske škole Požega te Katarina Soldo-Obućina iz Klasične katoličke gimnazije iz Požege.
Već prvog dana Zimske škole pojavio se iznenađujući broj učenika koji su bili zainteresirani za ''više'' znanja iz matematike. U svijet matematike ih je uvela prof. Bošnjak, ali na novi, drugačiji način. Dokazala nam je da lektira postoji i u matematici te pomoću prezentacije nas je uvela u triler „Stric Petros i Goldbachova slutnja“ grčkog matematičara i romanopisca Apostolsa Doxiadisa.
Goldbachova slutnja
Radi se o matematičkom trileru, pojasnila je prof. Bošnjak. Goldbachova slutnja je neriješeni matematički problem još od 1742. godine. Tada je dani problem iznio matematičar Goldbach u pismu velikom švicarskom matematičaru Euleru. Goldbachova slutnja glasi: svaki paran broj veći od 2 može se napisati kao zbroj dva prosta broja. Da se podsjetimo, prost broj je broj veći od 1 koji je djeljiv samo sa 1 i sa samim sobom.
Dokazom Goldbachove slutnje bavio se i junak naše knjige. Petros je bivši matematičar koji više od 40 godina živi izoliran od društva, osamljenički, bavi se obradom svoga vrta i šahom. Njegov nećak saznaje da je Petros u mladosti bio na glasu kao čudo od djeteta, genij jer je imao iznimne matematičke sposobnosti. U želji da dokaže slavni neriješeni problem i da se time proslavi kao Veliki Matematičar, Petros se u potpunosti posvetio njenom rješavanju. U međuvremenu temelje matematike potresa teorem nepotpunosti Kurta Godela koji tvrdi da postoje istinite tvrdnje, ali da ih ne može dokazati da su istinite. Petros počinje sumnjati da to vrijedi i za njegov problem – da Goldbachovu slutnju nikad neće moći dokazati, iako je istinita. Petros odustaje od rada na Goldbachovoj slutnji i zanimaciju nalazi u šahu. Petrosov nećak, boraveći s njim shvaća:“Sjaj u njegovim očima i pritajena snaga koja je zračila iz cijelog njegova tijela bile su snažan dokaz da je apsolutni, punokrvni, čisti, nepatvoreni genij.“ Također, primjećuje da je stričev život bio neispunjen i da se on još nije suočio sam sa sobom – da je za njegov neuspjeh u dokazivanju Goldbachove slutnje kriv on sam, a ne loša sreća, iscrpljenost ili pak Kurt Godel. Nakon što je nećak pokušao strica suočiti sa samim sobom – dolazi do preokreta! Stric i dalje negira stvarnost, umire, već u poluludilu, ostavljajući nećaku odgovor da je dokazao Goldbachovu slutnju, ali nikakav dokaz iza sebe, već samo svoje zadnje riječi.
Izdavač engleske verzije knjige 2000. godine ponudio je milijun dolara nagrade onom tko dokaže Goldbachovu slutnju do 2002.
No, nitko ju još nije dokazao. Uz Riemannovu hipotezu i Problem četiri boje Goldbachova slutnja ostaje jedan od najpoznatijih neriješenih matematičkih problema.
Matematički trikovi
Nakon prezentacije knjige prof. Vanda Louč održala je radionicu o zabavnoj strani matematike. Pokazala je trikove s kartama, pogađanjem broja koristeći jednostavne i složene matematičke operacije. Recimo, učenici su pogađali zamišljeni broj s kartice. Trik koristi zapis broja u različitim bazama (baza 2, baza 3 i sl…). Ova radionica se jako svidjela učenicim. Prvi dan Zimske škole završio je dogovorima za izradu plakata.
Geogebra
Drugi dan Zimske škole prof. Sanja Grabusin je održala predavanje i radionicu o Geogebri – besplatnom softveru dinamičke geometrije kojim se učenici mogu koristiti za lakše učenje i razumijevanje geometrije. Radionica se održala u učionici informatike. Nakon nekoliko zadataka koje smo napravili, učenici su imali pauzu u kantini s pripremljenim raznim grickalicama i sokom. Poslije su još odradili ''zabavni'' dio Geogebre te tako završili dvodnevnu zimsku školu matematike.
Spoj matematike, zabave i druženja
Tvrdnju da matematika može biti zabavna dokazuju izjave učenika koji su bili na Zimskoj školi: ''Zimska škola matematike bila je zanimljiva i poučna. Iako mi je matematika oduvijek bila zanimljiva, nisam znao da se može prikazat na takav način. Recimo, neki trikovi na kartama se temelje na matematičkim funkcijama, to prije nisam znao. Prof. Bošnjak je prezentirala knjigu koja govori o matematičaru koji nije iskoristio svoj talent. Volio bih da takve knjige imamo za lektiru.'' - kaže Mateo Jakoubek, 3.b . ''Zimska škola matematike je odličan spoj matematike, zabave i druženja. Radionice su zaista bile originalne i korisne i mislim da je svatko ponešto naučio!'' - Anica Sabljić, 4.b.
Autor: Lucija Sabljić, I. b i Marija Bošnjak, prof.
