Komentari i pitanja

Ispunite kontakt formu svojim podacima i komentarima ili pitanjima.

+ =
 

GDJE SE NALAZIMO?

 

EUROPA

Položaj Republike Hrvatske u Europi

HRVATSKA

Položaj grada Požege u Republici Hrvatskoj

POŽEŠKA ŽUPANIJA

Položaj grada Požege u Požeško-slavonskoj županiji

POŽEGA

Položaj Gimnazije u Požegi
 
gimnazija menu
 

NOVOSTI

 
 
sve rubrike Službeno Postignuća Školska svakodnevica Kultura Sport Putopisi Zanimljivosti Predstavljamo Mozaik Najave
 
 
15.11.2018. u 10:00
 

Treći četvrtak u studenome

Svjetski dan filozofije 2018.

 

Danas je treći četvrtak u mjesecu studenom kada se po ustaljenom običaju svake godine obilježava Svjetski dan filozofije. Povodom toga dana gimnazijalci tradicionalno iskazuju svoju svestranost i ljubav prema mudrosti.

Svjetski dan filozofije 2018. Minervina sova

Riječ filozofija potječe iz grčkog jezika (filosofia), a sastoji se od dvije riječi: filos (ljubav) i sofia (mudrost). Iz ovog doslovnog prijevoda jasna je odrednica filozofije kao ljubavi prema mudrosti, čiji najstariji kontinuirani tragovi sežu u antiku. Filozofija koja je dominantna u Europi i koju, među ostalim, učimo tijekom srednjoškolskog obrazovanja, zapadna je filozofija. Zapadna i istočna filozofija nisu tek geografski termini, nego ponajprije označuju različite tipove kulture unutar kojih su se i filozofije oblikovale na osjetno drugačiji način.

Za razumijevanje i izučavanje filozofije, važno je poznavati njezinu povijest. Ideja je filozofije da postoji veza između filozofskih ideja današnjice i onih otprije nekoliko stotina ili tisuća godina. Proučavajući rad filozofa, teško je naći onoga koji, promišljajući o vlastitim filozofskim dilemama, nije bio upoznat s idejama svojih prethodnika.

Zapadna filozofija svoje korijene vuče iz Grčke, s kraja 7. stoljeća prije nove ere. Pojavljuje se kao nov način objašnjavanja svijeta, koji ispred vjerovanja stavlja kritičko promišljanje, na taj se način suprotstavljajući mitu. Najstarije se razdoblje antičke filozofije naziva kozmološkim, jer je objašnjenje kozmosa kao uređenog svijeta glavna misao koja zaokuplja filozofe toga doba. Među njima su Tales, Anaksimen, Pitagora i Heraklit. Sokratovo učenje označava početak novog filozofskog razdoblja, onog antropološkog. Kao što i sam naziv govori, ovim razdobljem dominira filozofski interes za čovjeka. Središnji su Sokratovi filozofski problemi bili vezani uz ljudsko djelovanje, etiku i znanje. Treće, spoznajno razdoblje antičke filozofije obilježavaju Platonov i Aristotelov filozofski sustav. Ova su dvojica velikana, za razliku od prethodnika, na sustavan način istraživali postojanje i postojeće uopće. Od starih su Grka filozofiju preuzeli Rimljani te od tada spoznaja o vrijednosti filozofije raste. Iduće su filozofske epohe srednjovjekovna filozofija, novovjekovna filozofija. moderna i suvremena filozofija.

Lajtmotiv je ovogodišnjeg Svjetskog dana filozofije u Gimnaziji bila Alegorija o špilji iz Platonova djela Država. U ovome je djelu Platon pokušao odrediti uređenje idealne države, na taj način stvarajući očiglednu utopiju. On, naime, smatra kako je pokazatelj uspješnosti idealne države zadovoljstvo građana koje dijeli na tri staleža: proizvoditelje, vojnike i vladare. U filozofskoj alegoriji čija se radnja odvija u špilji, govori o ljudima koji su odmalena okovani, a iza kojih se nalazi oganj, vatra. Jedino što uočavaju jest zid na kojemu se ocrtavaju nejasne sjene ljudi i predmeta smještenih njima daleko iza leđa. Promišlja o tome što bi se dogodilo kada bi netko od okovanih izašao iz špilje i spoznao vanjski svijet, te zaključuje kako u postojanje vanjskog svijeta ne bi uspio uvjeriti ostale, okovane ljude ili sužnje, kako ih on u djelu naziva. Poveznica je ove alegorije s današnjim svijetom vrlo prisutna. Okovi zapravo simboliziraju navike, strahove i rutinske radnje koje obavljamo makinalno. Sprave, kipovi i sjene jednake su priviđenjima, a oganj spoznaji. Vezanost za isključivo ono što primamo putem osjetila Platon smatra neznanjem, jer nema preispitivanja i kritičkog razmišljanja za koje je potrebna mudrost.

Platon je držao da filozofija može ljude izvesti iz špilje, u prošlosti iz špilje bezuvjetnih vjerovanja, a danas iz špilje u kojoj se današnja populacija nalazi okovana modernom tehnologijom, koja sve više pokazuje svoje loše strane. Zasloni nikad u većoj količini nisu plijenili ljudske poglede, a ono što pojedinac gledajući u njih radi jest samo primanje vanjskih podražaja i poneke informacije. Tu proces staje. Oni koji svaku informaciju sažmu i propitaju su u manjini. Iako nas od Platonova vremena dijeli šest tisuća godina, u osnovi je većina stvari ostala ista.

Osim što postavlja bezbroj pitanja, filozofija daje i neke odgovore, te je po tome slična znanosti. I filozofija i znanost negiraju neupitnost, odnosno nedodirljive autoritete. Obje polaze od nekog problema ili pitanja i pokušavaju pronaći njihova rješenja. Naposljetku, obje su racionalne i na taj način pokušavaju potkrijepiti spoznaje i argumente. Postoje i određene razlike. Mogli bismo reći da je filozofija apstraktnija od znanosti, jer filozofski se stavovi ne mogu potkrijepiti empirijski ili formalno, kao što je slučaj u znanosti. Znanost se pitanjima koja se ne mogu empirijski objasniti neće ni baviti, to je područje filozofije i upravo je u tome njezin značaj.

Neki se i danas pitaju ima li uopće smisla poučavati filozofiju. Odgovor je neupitan - ima! Uzmimo za primjer ideju ljudske jednakosti. To je pitanje koje je od samih izvora filozofije bilo jedno od najviše preispitivanih. Ideju su jednakosti u jednom aspektu definirali još sofisti u antici, a zaključena je idejom političke jednakosti Johna Lockea. Mnogo je još primjera u kojima je filozofija pomogla da se dođe do korisnih spoznaja. Uostalom, filozofski je preispitivati stvari, pa tako i značaj same filozofije. Sigurno je da „narod nikada neće biti filozof“ i da je u shvaćanju filozofije važan i osobni pristup te uvjerenja, ali i spremnost na potencijalno odbacivanje nekih već uvriježenih.

Slobodan je i neovisan samo onaj koji misli, rekao je njemački filozof i antropolog Ludwig Feuerbach, i zato se ne bojte bavljenja filozofijom. Filozofija je zapravo rijeka koja cijelo vrijeme teče i koja ni u jednom trenutku neće biti u potpunosti ista. Ona nas potiče da zavirimo u najskrovitije kutke vlastita uma i pokušamo objasniti neke svakidašnje stvari na nesvakidašnji način.

P.S. Brada ne čini filozofa.

Autor: Karlo Maček, 4.c
 
Dodaj na Facebook Objavi na Twitter-u
Pregledano puta: 347
 
Studeni 2018
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
 
 
 
Izvannastavne aktivnosti E-dnevnik za učenike E-dnevnik za nastavnike Sustav e-učenja Evaluator Nikola Tesla DAR*MAR GEL Učenički radovi Inicijalni testovi Bivši učenici