Na razvoj Gimnazije u devetnaestom stiljeću presudano utječu franjevački profesori.

XIX. stoljeće

1829. godine u Gimnaziji počinju predavati franjevački profesori. Gimnazija prelazi u njihove ruke odlukom cara Franje I.,1834. godine. Tridesetogodišnjim upravljanjem franjevci su mnogo pridonijeli daljnjem razvoju Gimnazije. Ističe se njihov rad na održavanju gimnazijske knjižnice.

Početkom 19. stoljeća pavlini i dalje upravljaju Gimnazijom, tako da se u načinu rada škole ništa značajnije ne mijenja. Godine 1806. ponovo je postala šestororazredna, s četiri niža razreda i tako djeluje do 1852. godine. Za sve to vrijeme nastavni jezik je latinski, a smjer škole humanistički.

Zbog napoleonskih ratova, gimnazijska zgrada privremeno se pretvara u bolnicu. Broj učenika se smanjuje, jer seljaštvo odbija slati svoju djecu u osnovne škole. 1829. godine u Gimnaziji počinju predavati franjevački profesori. Gimnazija prelazi u njihove ruke odlukom cara Franje I.,1834. godine. Tridesetogodišnjim upravljanjem franjevci su mnogo pridonijeli daljnjem razvoju Gimnazije. Ističe se njihov rad na održavanju gimnazijske knjižnice i nabavi učila za prirodoslovlje.

Najpoznatiji franjevac bio je glavar franjevačke provincije sv. Ivana Kapistrana, opat Grgur Čevapović (1786.-1830.). On je i sam završio požešku Gimnaziju, a u to vrijeme istakao se radom na njenom obnavljanju. Osim toga, on je bio zagovornik prohrvatskih ideja, te je svojim književnim djelima prethodio ilirskom pokretu.

Početkom travnja revolucionarne godine 1848., učenici otkazuju poslušnost promađarski orijentiranoj školskoj upravi, te su pod vodstvom Josipa Špuna 3. travnja na školskoj zgradi izvjesili ilirsku zastavu. Do smirivanja stanja dolazi tek početkom školskih praznika, a sljedeće školske godine promađarski profesori bivaju povučeni iz Gimnazije.

Za vrijeme Bachova apsolutizma kao nastavni jezik uvodi se njemački, ali ga 1860. zamjenjuje hrvatski. Prvi svjetovni profesori dolaze u Gimnaziju 1860., a uprava prelazi u njihovu nadležnost godine 1864., 165 godina nakon osnutka. Šk.god. 1873./1874. škola ima osam razreda, a održan je i prvi ispit zrelosti. Postupno se povećava broj učenika, od kojih dobar dio stanuje u Nadbiskupskom sirotištu. Zbog toga se 1877. godine gradi nova gimnazijska zgrada na Trgu sv. Terezije.

Pregledano puta: 32579