Komentari i pitanja

Ispunite kontakt formu svojim podacima i komentarima ili pitanjima.

+ =
 

GDJE SE NALAZIMO?

 

EUROPA

Položaj Republike Hrvatske u Europi

HRVATSKA

Položaj grada Požege u Republici Hrvatskoj

POŽEŠKA ŽUPANIJA

Položaj grada Požege u Požeško-slavonskoj županiji

POŽEGA

Položaj Gimnazije u Požegi
 
gimnazija menu
 

Škola » Zvjezdarnica » Oton Kučera i srednjoškolska nastava

Zadnja izmjena: 11.04.2010. u 13:18

Zvjezdarnica nosi ime Otona Kučere, bivšeg profesora naše Gimnazije i velikog popularizatora prirodnih znanosti.

Oton Kučera i srednjoškolska nastava

 

Kao mladi profesor na požeškoj Gimnaziji, Oton Kučera je 1888. godine započeo sa svojim učenicima prva astronomska opažanja u svjetlarniku na vrhu stare zgrade izgrađene 1877. godine i tako osnovao prvu školsku zvjezdarnicu na našim prostorima.

Oton Kučera i srednjoškolska nastava Svjetlarnik na vrhu stare zgrade izgrađene 1877. g. - Foto: Razglednica s početka XX. st.

(Članak autora Pavla Bucića objavljen u Zborniku sa znanstveno-stručnog skupa "Život i djelo Otona Kučere (Petrinja,1857.-Zagreb,2007.)" povodom 150. godišnjice rođenja, u organizaciji Hrvatskog astronomskog društva i Zvjezdarnice Zagreb, 7. prosinca 2007.g..)

Sažetak: Jedna od bitnih sastavnica djelovanja Otona Kučere je nastavni rad u srednjoj školi o kojem je vodio izuzetnu brigu na više razina:

  • Pomagao je strukovno udruživanje srednjoškolskih profesora. Bio je jedan od utemeljitelja Društva hrvatskih srednjoškolskih profesora, a punih 13 godina (1892.-1905.) suurednik Nastavnog vjesnika, glasila Društva. Predsjednik Društva bio je od 1908. do 1911. godine.
  • Od samog početka rada u srednjoj školi (u vinkovačkoj Gimnaziji već s 19 godina) tražio je najbolje načine na koje je moguće učenicima prenijeti znanja iz prirodoslovlja (posebno fizike) i matematike. Zbog toga je napisao brojne članke o metodici nastave fizike i matematike, o metodičkom pristupu pojedinim temama za više i niže razrede srednjih škola. Poučavanju prirodnih znanosti pristupao je sintetički.
  • Nastavu je izvodio prema udžbenicima od kojih je neke prevodio s njemačkog jezika, a najveći broj udžbenika (prvenstveno iz fizike) napisao je sam temeljem prilagođenih stranih metodičkih načela.
  • U gimnazijama u kojima je radio kao profesor, vodio je brigu o suvremenom opremanju fizikalnih kabineta, te je zbirka učila iz njegova vremena (dijelom sačuvana do danas), sastavni dio školskoga muzeja požeške Gimnazije.

Rad na populariziranju prirodnih znanosti nerazdvojiv je od njegova profesorskoga rada u srednjoškolskoj nastavi i izdvaja Otona Kučeru kao jednoga od najzaslužnijih u promicanju i unapređenju nastave prirodnih predmeta u hrvatskom srednjem školstvu na prijelazu stoljeća.

Ključne riječi:  Oton Kučera, srednjoškolska nastava, Društvo hrvatskih srednjoškolskih profesora, metodika nastave fizike i matematike, opremanje fizikalnih kabineta, popularizacija znanosti.

Uvod

Period života Otona Kučere koji obuhvaća njegov neposredni kontakt sa srednjoškolskom nastavom odnosi se na razdoblje od 1875./76. godine kada se s 19 godina iz Beča vraća u Vinkovce na mjesto suplenta, odnosno „namjestnog učitelja“ u vinkovačkoj Gimnaziji gdje je sticajem okolnosti postao razrednikom maturantima koji su neki bili stariji od njega(1). Kao namjesni učitelj radio je 1 godinu i 2 mjeseca. Godine 1877. položio je u Beču profesorski ispit pred odborom kojem je predsjedavao Jožef Štefan(1). Time je „osposobljen pred ispitnim povjerenstvom u Beču iz matematike i fizike za cielu gimnaziju. Svjedočba od 5/11 1877.“, kako stoji u «Matici i sposobniku za učitelje kr. velike gimnazije u Požegi»(2). Tako je postao „Pravi učitelj u Vinkovcih“ i u tom svojstvu bio 3 godine.“Profesor i definitivno potvrđen, Dekretom gl. zapovjedništva od 22/11 1880. br. 3866 i u svojstvu profesora u vinkovačkoj Gimnaziji bio je još 5 godina i 10 mjeseci. Dekretom visoke kraljevske i zemaljske vlade od 29/9 1886. br.10595 imenovan je Profesorom Kraljevske velike gimnazije u Požegi gdje predaje fiziku, matematiku i krasopis. U požeškoj Gimnaziji ostao je 5 godina, 10 mjeseci i 20 dana. Dekretom vis. Kr. zem. Vlade od 19/8 1892., br 10263 imenovan je „Profesorom Kraljevske velike realke i š njom spojene trgovačke škole u Zagrebu“(2), po vlastitoj molbi(3). Kao gimnazijski profesor ovdje radi do 1899. godine kada doktorira i postaje profesorom (učiteljem) više matematike i teorijske fizike s mehanikom na Šumarskoj akademiji u Zagrebu, u kojoj je predavao idućih 17 godina(4). Iako u tom razdoblju nije neposredno izvodio srednjoškolsku nastavu, ona mu je bila uvijek predmetom zanimanja, te je baš u razdoblju od 1899. prevodio ili sâm pisao udžbenike za niže i više razrede srednje škole. Dakle, razdoblje koje je Oton Kučera proveo u srednjoškolskoj nastavi traje gotovo punih 25 godina, što je velik dio njegova radnog vijeka i u kojemu su nužno dolazile do izražaja i sve ostale znanstvene i društvene uloge kojima je zadužio položaj prirodnih i tehničkih znanosti u Hrvata krajem 19. i u prvoj polovici 20. st. Stoga su sve te aktivnosti nedjeljive od same srednjoškolske nastave i Oton Kučera predstavlja hrvatskoga intelektualca renesansnog tipa, svestranoga i zauzetog za sve ono čime se bavio, što je i danas prema svim istraživanjima kod učenika najpoželjnija karakteristika srednjoškolskog profesora.

Karakteristike Otona Kučere kao srednjoškolskog profesora

Proučavajući povijesne izvore i radove koji istražuju život i djelo Otona Kučere (1),(3),(4),(11),(14),(17),(18),(19), nailazimo na nekoliko značajnih karakteristika vezanih uz njegov rad u srednjoškolskoj nastavi:

- bio je dobar govornik; govor kojim je pozdravio (još kao mladi profesor) Josipa Jurja Stossmayera, đakovačkom se biskupu tako svidio da je s njim održavao prijateljske veze do svoje smrti.

- predavao je na zanimljiv način; Ksaver Šandor Gjalski u svojim je autobiografskim zapisima zabilježio svoj doživljaj jednog Kučerinog predavanja o spektralnoj analizi: “Mene se je silno dojmilo to predavanje, a zanimanje za astronomiju sasvim me je svladalo“

- posjedovao je puno znanja iz različitih područja, a posebno iz područja koja je predavao što se vidi iz broja objavljenih članaka i napisanih knjiga.

- stav kako je najvažnije imati etički jake nastavnike koji kao čvrsti i nesalomlivi karakteri mogu svojim učenicima služiti kao uzor jer će samo u tom slučaju imati uspjeha i u didaktičkom pogledu, izrazio je u govoru na V. glavnoj skupštini Društva hrvatskih srednjoškolskih profesora 1908. godine.

Navedene karakteristike ističu sva suvremena istraživanja kao najvažnija u nastavničkom pozivu, osobito kada se radi o srednjoj školi. Tako Good i Brophy (1995.)(5) ističu jednu od temeljnih učiteljskih vještina koja se odnosi na jasno komuniciranje dobro strukturiranih informacija (dobar govornik, jasno, pregledno i razumljivo pisanje). U jednom istraživanju iz 1999. godine nadareni učenici kod svojih nastavnika između ostaloga najviše cijene „da predaje na zanimljiv način“(6)(7). Prema nekim shvaćanjima na vrhu osnovnih nastavnih umjeća nalazi se znanje - nastavnikovo znanje o predmetu, učenicima, kurikulu, nastavnim metodama(7), a u istraživanju među hrvatskim učenicima i učiteljima srednjoškolski učenici stavljaju poštenje kao jednu od pet karakteristika koje im se najviše sviđaju kod nastavnika(8).

Iz osobina koje je Oton Kučera imao kao srednjoškolski nastavnik u vremenu kada su se osnivale i uspješno djelovale učiteljske akademije u Hrvatskoj, vidimo kako je razina obrazovne prakse na našim prostorima u okvirima i u usporedbi s tadašnjim europskim pedagoškim standardima bila izuzetno visoka , te koliko je značajno mjesto i uloga Otona Kučere u srednjoškolskoj nastavi, osobito prirodoslovlja.

Profesor Oton Kučera u požeškoj Gimnaziji od 1886. do 1892. godine

Svi autori koji su proučavali život i rad Otona Kučere i o njemu pisali, slažu se kako je njegov boravak u Požegi početak bogate organizacijske i znanstveno-popularizatorske karijere.

Iz «Matice i sposobnika za učitelje kr. velike gimnazije u Požegi»(2) o Kučeri možemo pronaći još neke podatke:

- govori hrvatski i njemački

- oženjen, udovac počem od 1. svibnja 1890.

- uživao krajišku stipendiju od 420 for. kroz 3 godine (kao daroviti učenik dobio je krajišku stipendiju za studij u Beču, te jednim dijelom i zbog toga nije ostao kao asistent Jožefu Štefanu i kasniji mogući docent bečkog sveučilišta. Kada govorimo o visini te stipendije, za usporedbu 1873. godine 450 for. je bila plaća II. pisara dodjeljenog sucu, a 400 for. plaća III. pisara)(9).

- „Visokim odpisom od 2/10 1884. br. 10913 dobio ukor, što polazi mjesta i družtva, u kojih je prilika, da se vode razgovori, kakovi su oni bili, koji izazvaše istragu prozi njemu“(2). Trag o ovom „Visokom odpisu od 2/10 1884. br. 10913“ nalazimo i u Vinkovačkom arhivu s tim da se govori o „strogom ukoru“(10). Ovaj navod još treba istražiti koliko to dokumenti budu dopuštali. Do sada nismo u Hrvatskom državnom arhivu uspjeli doći do navedenoga spisa.

 

SLIKA 4: Visoki otpis o ukoru zbog pohađanja proturežimskih sastanaka od 2.10.1884. (Iz Matice i sposobnika za učitelje kr. velike gimnazije u Požegi''

 

Iz gimnazijskih godišnjih izvješća (11) vidimo da je uz Kučeru na Gimnaziji matematiku i fiziku do 1888. god. predavao prof. Ivan Tkalčić koji je ujedno i vršio meteorološka opažanja na „Postaji za motrenje meteorologičkih pojava radi poznavanja hidrografičkih odnošaja u Posavju“,  ustrojenoj otpisom Visoke kr. zem. Vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu od 28. 11. 1886. Mjesečni dnevnik oborina Ivan Tkalčić vodi od 1.1.1887. do lipnja 1888. Još starije meteorološke podatke za Požegu nalazimo u mađarskim godišnjacima za godine 1883. i 1884(12). koje je vodio prvi motritelj u Požegi, gimnazijski ravnatelj, Antun Mazek.(13). U takvu sredinu dolazi Oton Kučera koji je u Vinkovcima već pokazao posebno zanimanje za meteorologiju i nastavu prirodoslovlja(14). Preuzima mjerenja nakon smrti prof. Tkalčića, od lipnja 1888. do ljeta 1892., praktički sve do samog odlaska iz Požege u kolovozu te godine. O svojim meteorološkim pothvatima u Požegi Kučera izvješćuje u članku „Meteorološka postaja na kralj. vel. gimnaziji u Požegi“ što je objavljen u godišnjem izvješću za 1889./90., te u članku „Godišnji pregled meteorologijskih opažanja na observatoriju u Požegi za godinu 1890.“ u Godišnjem izvješću za 1890./91. Još u Vinkovcima je napisao „Istraživanje o vjetrovih u Vinkovcih“, te „O postanku i prognozi mraza“ Vinkovci 1886. te članci u Godišnjim izvješćima požeške Gimnazije govore već tada o profesoru Otonu Kučeri kao metorologu.

Za vrijeme boravka u Požegi objavljeni su mu brojni radovi: „Čovjek i prirodna znanost“ Zagreb, 1886., „Život na Marsu“,Vijenac, 1886., „Na Mjesecu“ Vijenac, 1887., „Kriesnice i kometi“ Vijenac 1889., „Planet Mars i Schiaparellijevi obreti“, Glasnik hrvatskog naravoslovnog društva, 1890., „Spektroskop i najznamenitiji mu obreti“ Smotra 1886., „Vrtlozi u uzdušnom oceanu i vrieme po Europi“ i „Zanimivi optički pokus“, Pobratim, 1891., te opsežnije popularno- znanstveno djelo, prvo iz niza takvih njegovih knjiga „Crtice o magnetizmu i elektricitetu“ na 380 stranica i 196 slika u tekstu, Matica hrvatska 1891.(15).Već kao profesor u požeškoj Gimnaziji Oton Kučera se profilirao u popularizatora prirodnih znanosti u Hrvatskoj.

Godine 1888. je, uz preuzeta i unaprijeđena motrenja na meteorološkoj postaji, započeo i prva astronomska opažanja sa svojim učenicima u svjetlarniku na krovu tadašnje zgrade koji je stajao tako sve do obnove i dogradnje gimnazijske zgrade 1939. godine., što je iznimno značajno za razvoj astronomije i interesa za astronomiju u Hrvatskoj. Time je u Požegi osnovao prvu školsku zvjezdarnicu što je zabilježeno u svim radovima o Kučerinu astronomskom radu. Dakle, već kao gimnazijski profesor u Požegi Oton Kučera je bio i astronom.

U šk. god. 1890./91. Oton Kučera je bio nadstojnik, tj. razrednik VIII. razreda, a predavao je matematiku u VI., VII. I VIII. razredu i fiziku u IV., VII. I VIII. razredu, ukupno 17 sati tjedno.(11)

Godine 1889. bila je odobrena od Zemaljske vlade u Zagrebu požeškoj Gimnaziji «…za nabavu fizikalnih aparata izvanredna dotacija…» od 350 forinti i osim toga bilo je dopušteno da se od šk. god. 1889./90. pa do uključivo šk. god. 1893./94. osim obične dotacije od 160 forinti na godinu «… upotriebi sva primarina zavoda (Gimnazije) za nabavu najpotrebnijih fizikalnih aparata».(3),(11). Tada su bila nabavljena mnoga najsuvremenija učila za nastavu fizike, od kojih postoje mnoga još i danas u sklopu Gimnazijskog školskog muzeja u osnivanju (u suradnji s Hrvatskim školskim muzejom u Zagrebu) Evidentirano je i katalogizirano više od četrdeset učila, među kojima je i „Koherer za Hertzove pokuse“ kojega je izradio sâm Oton Kučera(16). Iz ovoga je vidljivo zalaganje Otona Kučere za osuvremenjivanje nastave fizike u požeškoj Gimnaziji. Na isti način se kasnije zalagao za opremanje i uređenje fizikalnoga kabineta u zagrebačkoj Realnoj gimnaziji.

Sređivanje nastavne opreme, o čemu svjedoči «Inventar fizikalnoga kabineta kr. Gimnazije u Požegi»koga je sastavio Oton Kučera 1888. godine (16), te nabavka najsuvremenijih učila od 1889. do 1893./94. pokazuju kako nije uredio prvi suvremeni fizikalni kabinet u Realnoj gimnaziji u Zagrebu 1893. već je prvi suvremeni fizikalni kabinet uredio u požeškoj Gimnaziji pet godina prije, dakle 1888 - 1892. Smatra se kako je jedan od važnih razloga zbog kojih je premješten u zagrebačku Realnu gimnaziju i rezultat uređenja fizikalnog kabineta u Požegi.

 

SLIKA 8: Faksimil stranice Kučerina inventara fizikalnoga kabineta kr. gimnazije u Požegi, 1888.

 

Trajno djelovanje na unapređivanju srednjoškolske nastave

Koliko je bilo Kučerino zanimanje za srednjoškolsku nastavu, govori i poznata činjenica kako je bio jedan od utemeljitelja Društva hrvatskih srednjoškolskih profesora, a 13 godina (1892.-1905.) bio je suurednikom «Nastavnog vjesnika», glasila Društva. Predsjednik Društva bio je od 1908. do 1911., te 1930.-1931., oba puta izabran jednoglasno.

U kontekstu posebnog zanimanja za nastavu fizike i matematike napisao je brojne članke o metodici nastave fizike i matematike, o metodičkom pristupu pojedinim temama za više i niže razrede «srednjih i njima sličnih škola», preveo s njemačkog udžbenike: Scheiner:»Uredba svemira» (1907.) i Walentin:»Fizika za više razrede srednjih škola» (1917.)

Neke udžbenike, prvenstveno iz fizike, napisao je sâm, temeljem prilagođenih stranih metodskih načela: «Počela fizike» ili «Fizika za niže razrede» s dodatkom astronomije i kemije(4). Udžbenik je doživio osam izdanja u vremenu od 1899. do 1926. godine. Godine 1902. objavljena mu je «Eksperimentalna fizika za više i srednje i njima slične škole». Godine1899. izdaje udžbenik.»Općena aritmetika i algebra za više razrede srednjih i njima sličnih škola», a godinu dana nakon toga objavljuje «Metodičku zbirku primjera i zadaća iz općene aritmetike i algebre s osobitim obzirom na primjene u geometriji, fizici i kemiji», iz koje je vidljivo kako je poučavanju prirodnih znanosti Oton Kučera pristupao sintetički, a pogled na bilo koju metodičku jedinicu iz «Počela fizike» upućuje na izvrsno ovladanu metodiku nastave fizike i svaki bi je suvremeni metodičar morao barem pročitati. Sâm Kučera smatra „...da se kod izbora matematičkih zadaća treba obazirati na srodna područja obuke i tijem prinositi koncentraciji obuke u srednjoj školi“(17) i time ostvaruje stvarnu korelaciju među nastavnim predmetima što je i danas poželjan metodički cilj. Naravno da je to bitna karakteristika Kučerine zbirke koja je izdvaja od ostale udžbeničke literature onoga vremena.

Izvori i literatura:

(1) Tatjana Kren i Branko Hanžek, Oton Kučera, život i djelo (Petrinja, 1857.- Zagreb,    1931.) Prirodoslovlje (časopis odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske) 1-2/2007, 3-32

(2) Državni arhiv u Slavonskom Brodu, Odjel u Požegi, Gimnazija Požega 1725-1978., Matica sposobnih 1873.-1923.

(3)Branimir Kempf: «Profesor Oton Kučera na radu u Požeškoj gimnaziji od 1886. do 1892. god.», Almanah požeške Gimnazije, Požega 1970. str.113-116

(4) www.hzztk.hr, prosinac 2007., izvor: Boris Puhlovski, Oton Kučera-život i djelo

(5) Vizek Vidović V., Vlahović – Štetić V. Rijavec M., Miljković D., : Psihologija obrazovanja, IEP-VERN, Zagreb, 2003. str. 332

(6) Istraživanje «Daroviti informatičari – kako dalje?»

(7) Vladimir Strugar, Učitelj-temeljni nositelj sustava odgoja i obrazovanja, Osnove suvremene pedagogije, Zagreb, Hrvatski pedagoško-književni zbor, 1999. str. 409.

(8) Nazor M., Sunko B., Šandrović-Mucalo V., Izazov je biti učitelj, Liga za borbu protiv narkomanije, Split 2002. str.45.

(9) Julije Kempf, Požega-zemljopisne bilješke iz okoline i prilozi za povijest slob. Kr. Grada Požege i Požeške županije, Požega 1910.

(10) Državni arhiv u Osijeku, Arhivski sabirni centar, Gimnazija «Matija Antun Reljković», Vinkovci 1775.-1978.

(11) Tiskana godišnja izvješća požeške Gimnazije, knjiga II. Razdoblje od 1875. do 1886. i knjiga III. od 1887. do 1901.

(12) Republički hidrometeorološki zavod, Klimatski podaci za Slav. Požegu (1885.-1984.), Građa za kljimu Hrvatske, RHMZ, Zagreb, 1990.

(13) Filip Potrebica: Tri stoljeća požeške Gimnazije, Biblioteka Posegana, Požega, 1994.

(14) Milan Sijerković: Oton Kučera kao spisatelj i popularizator meteorologije, Opera Gimnasii Posegani, svezak II., Požega 2002.

(15) M. Švab, popis radova u: Dr. Oton Kučera , Naše nebo, pretisak trećeg izdanja iz 1930. god. i odabrani dijelovi prvoga izdanja iz 1895., s nadopunom dr. Darka Bidjina, Consilium, Zagreb, 1995.

(16) Gimnazija Požega, Gimnazijski školski muzej u osnivanju, Inventar fizikalnoga kabineta kr. Gimnazije u Požegi, 1888. god.

(17) Žarko Dadić: Tri istaknuta znanstvenika grada Požege, Ecyclopedia moderna, god. XVII., br. 47, 1997. str. 46-49

(18) Tatjana Kren: Naše nebo, Otona Kučere, Čovjek i svemir, br. 3. god. 1994/95. str. 4-8

(19) Tatjana Kren: dr. Oton Kučera, Čovjek i svemir, br. 2. god. 2001./02. str. 31-33

 

Oton Kučera and Secondary School Teaching

Pavle Bucić

Gimnazija Požega, 34 000 Požega, Ivana Pavla II. 6

e-mail: ravnatelj@gimpoz.hr

Summary. One of the essential activity components of Oton Kučera is his secondary school teaching activity of which he took special care on a few levels:

-  He supported the professional associating of secondary school teachers. He  was one of the founders of the Croatian Association of secondary school teachers and for a full 13 years (1892 – 1905) he was the co-editor of "Nastavni vjesnik", the  Association paper. He was the President of the Association from 1908 to 1911.

-  From the very beginning of his work in the secondary school (he was in the High School of Vinkovci when he was only 19 years old) he was searching for the best ways how to transfer to pupils the knowledge from the field of natural sciences (particularly from physics and mathematics). For that reason he wrote numerous articles about the teaching methods, about methodical approach to some themes for higher and lower secondary school classes. His own approach to teaching natural sciences was synthetic.

-  In his teaching activities he used the textbooks some of which he translated from German, and most of the textbooks (in the first place from physics) he wrote himself on the basis of adapted foreign methodic principles.

 -  In high schools in which he worked as a high school teacher he took care of modern fitting of physical laboratories, so that the collection of laboratory devices from his time (partly preserved to the present day), makes the consisting part of the school museum of the High School in Požega).

His work on popularization of natural sciences is inseparable from his work as a high school teacher and it singles Oton Kučera out as the one of the most deserving personalities for promoting and improving the teaching of subjects of natural sciences in the Croatian secondary education system at the transition of the century.

Key words: Oton Kučera, secondary school teaching, Croatian Association of Secondary   School Teachers, teaching methods in physics and mathematics, fitting of physical laboratories, popularization of  natural sciences

Autor: Pavle Bucić, dipl.ing.
 
Dodaj na Facebook Objavi na Twitter-u
Pregledano puta: 207581
 
Srpanj 2019
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4
 
 
 
Izvannastavne aktivnosti E-dnevnik za učenike E-dnevnik za nastavnike Sustav e-učenja Evaluator Nikola Tesla DAR*MAR GEL Učenički radovi Inicijalni testovi Bivši učenici