Iz znatiželje što mladi misle o čitanju i kako se odnose prema njemu, proveli smo anketu o čitanju u svim prvim razredima Gimnazije. Anketa nije prvenstveno usmjerena na čitanje književnih lektirnih tekstova, već općenito na knjige, ali i na neknjiževne tekstove.  

Kada govorimo o čitanju, volimo isticati kako čitanjem možemo puno toga naučiti, kako čitanjem možemo dospjeti u druge svjetove, kako nas čitanje čini boljim osobama, čitanjem razvijamo empatiju, rječnik i slično. No, jesu li mladi toga svjesni!?

Na anketu nas je navela činjenica da je 2021. godina, na prijedlog Ministarstva kulture i medija, proglašena Godinom čitanja. A mjesec je travanj već tradicionalno mjesec u kojemu se knjiga slavi! Podsjetimo, 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige, ove se godine na taj datum obilježava petstota godišnjica tiskanja "Judite" Marka Marulića.  Sljedeći dan, odnosno 23. travnja, poznat je kao Svjetski dan knjige i autorskih prava. U povijesti književnosti taj je datum zabilježen kao rastanak od velikih svjetskih književnika Miguela de Cervantesa i Williama Shakespearea (umrli 1616. godine).

 

Anketi se odazvalo 80 ispitanika, što nam je bilo sasvim dovoljno za mjerodavnu statistiku (83% posto učenika 1. razreda).

Na prvo i osnovno pitanje „Volite li čitati?“ 53% učenika je reklo kako voli, dok 47% smatra kako im to i nije omiljena aktivnost. Nadali smo se i boljim rezultatima jer čitanje je divna vještina koja nosi brojne koristi onome koji ju prakticira: povećava koncentraciju, razvija analitičko mišljenje, proširuje vokabular… Analitičko mišljenje jedna je od ključnih vještina u današnjem poslovnom svijetu, kao i u privatnom životu. Pomaže nam prikupiti informacije na pravi način, jasno definirati i vizualizirati situaciju, uspješno riješiti problem i donijeti pravu odluku.

Čitanjem neprestano opskrbljujemo svoj mozak novim informacijama, a nikada se ne zna kada će nam one zatrebati u životu. Što više znanja imamo, spremniji smo odgovoriti na razne izazove s kojima se u životu suočavamo.

 

poster

Na pitanje „Što najčešće čitaju?“ učenicima je bilo ponuđeno nekoliko vrsta tekstova. Čitanje ne mora uvijek biti čitanje knjige. Čitanje se u stvarnom svijetu događa svakodnevno i uvijek nas okružuje. Evo samo nekih tekstova koje učenici mogu čitati na svakodnevnoj bazi: novinski članci, internetske stranice, e-mailovi, recenzije proizvoda, objave na društvenim medijima, tekstualne poruke, plakati, ulični znakovi, tekstovi pjesama, upute na proizvodima i TV vodič.

poster

63,8% učenika je reklo kako najčešće čitaju objave na društvenim mrežama, a 65,1% učenika čita književna djela rijetko ili ih ne čita nikada. 87,6% učenika čita novine/tisak rijetko ili ih ne čita nikada. Za ovo potonje reklo bi se da je razumljivo jer mladi rijetko čitaju novine, ali što je s časopisima!? Zar je tisak toliko nezanimljiv medij današnjim mladim generacijama?

Kada smo upitali učenike na koji način odabiru knjigu koju će čitati, 45 od 80 ispitanika reklo je kako knjigu bira prema naslovu, 26 prema kratkom sadržaju na poleđini knjige, a 14 je onih koji su rekli da knjige biraju prema ekranizaciji djela. Također zahvaljujemo svima koji preporučuju knjige svojim prijateljima, a tu opciju odabralo je 43 ispitanika.

 poster

Prema anketi, učenicima je najvažnije da su likovi zanimljivi, da je fabula napeta i da je tema djela nova i iznenađujuća. Stil kojim je djelo napisano ne utječe toliko na percepciju djela kao dobrog za čitanje dok je dužina djela bitan segment, ali također nije presudan. Stoga ne čudi što je učenicima najzanimljiviji žanr kriminalistički roman, a i fantastika stoji visoko na listi dok su povijesni i ljubavni romani zauzeli nešto niža mjesta na listi omiljenih.

 

Mislite li da je čitanje u današnjemu društvu važno?

Učeničke izjave:

Književnost je svakome poseban svijet.

Književnost - najbitnija sporedna stvar u životu.

Bolje je gledati nego čitati.

Knjige formiraju naš način razmišljanja, moralnost i empatiju.

Čitanje je ključ i imaginarnog i realnog svijeta.

Škole nam upropaste odnos prema čitanju.

Svo znanje sadržano je u knjigama. Tko hoće taj će ga i pronaći.

Čitanje je nužno kako bismo lakše razumjeli svijet i pojave koje se događaju bez da smo fizički otputovali.

Smatram da je književnost precijenjena.

Postoje neke knjige koje volim, a sve ostale ne volim (pogotovo klasične).

Bolje dobar film nego losa knjiga.

 

p

 

Učeničke izjave:

Bitne su samo društvene mreže.

Internet pobjeđuje svrhu čitanja, u principu je negira te stvara pojam knjige itekako irelevantnim.

Društvo postaje sve manje osjećajno, sve više se svodi na materijalne stvari. Ljudi gube suosjećajnost i ne znaju što je uistinu važno u životu. Knjige mogu promijeniti sve te negativne stvari i poboljšati ih na bolje.

Načitani ljudi znaju razmišljati na pravi način.

Čitanje nas potiče na razmišljanje i dobro je da se malo maknemo od ekrana.

Čitanje je važno u svakom društvu jer pruža više nego što ljudi shvaćaju.

Mislim da je potrebno bar malo čitati jer nam ponekad knjige objašnjavaju nekakve stvari u svijetu.

Ne volim čitati niti razgovarati u društvu o knjigama. Više volim s društvom otići na piće i pričati o curama.

Mislim da imamo vrlo uzak i staromodan izbor lektira, učenici pročitaju lektiru koja im se ne svidi i onda zaključe da su sve knjige glupe. Šteta.

 

p

p

 

 

Kao zaključak možemo izdvojiti da su naši učenici 1. razreda svjesni važnosti čitanja i dobrobiti koje čitanje ima za njih, ali to opet nije dovoljno da bi zaista zavoljeli čitanje i uživali u toj aktivnosti. Pri tome ne mislimo samo na književna djela, već općenito na pisanu riječ.

 

Anketu sastavila i provela Medijsko-novinarska skupina

Tekst napisala Mia Marinović, 1.a