ZA PRVE KORAKE NAŠIM NEBOM
Na krovu nove zgrade požeške Gimnazije izgrađena je zvjezdarnica, jedina u ovom dijelu Hrvatske. Promjer kupole iznosi 5 metara, a oko nje je prostrani vidikovac s pogledom na Požegu i veliki dio Požeške kotline. Ovo promatračko mjesto namijenjeno je prvenstveno gimnazijskoj astronomskoj grupi, ali i svim drugim učenicima i građanima iz Požege i okolice koje zanima astronomija, uvijek pomalo mistična, intrigantna i veličanstvena grana fizike.
Gimnazija je prvu zvjezdarnicu, točnije astronomsko promatračko mjesto, dobila 1877. godine u obliku svojevrsnog svjetlarnika-staklenika na krovu tadašnje nove jednokatne zgrade na Trgu sv. Terezije. Isti je srušen 1939. godine kad je na zgradu nadograđen drugi kat, a nastavak jedinstvene tradicije školskih astronomskih motrenja omogućen je izgradnjom standardne manje kupole (opservatorija) na suvremenoj novoj školskoj zgradi u Ulici dr. Franje Tuđmana, u koju je Gimnazija preselila u rujnu 2009. godine. Nova zvjezdarnica nazvana po Otonu Kučeri otvorena je 6. svibnja 2011. godine, na Dan škole.
U SPOMEN OTONU KUČERI
Oton Kučera je kao mladi profesor u požeškoj Gimnaziji 1888. godine nastavio meteorološka motrenja što su ih započeli njegovi prethodnici i pokrenuo prva astronomska opažanja u svjetlarniku-stakleniku na vrhu zgrade izgrađene 1877. godine. Time je osnovao prvu školsku zvjezdarnicu na ovim prostorima, a nova zvjezdarnica nosi ime ovog velikog promicatelja prirodnih znanosti u spomen i zahvalu za sve što je učinio za našu Gimnaziju i hrvatsku znanost.
Dekretom visoke kraljevske i zemaljske vlade od 29. rujna 1886. godine imenovan je Profesorom Kraljevske velike gimnazije u Požegi gdje predaje fiziku, matematiku i krasopis narednih 5 godina, 10 mjeseci i 20 dana. Nakon toga je po vlastitoj molbi imenovan „Profesorom Kraljevske velike realke i š njom spojene trgovačke škole u Zagrebu“.*
Za vrijeme boravka u Požegi objavljeni su mu brojni radovi:
- "Čovjek i prirodna znanost“ (Zagreb, 1886.),
- „Život na Marsu“ (Vijenac, 1886.),
- „Na Mjesecu“ (Vijenac, 1887.),
- „Kriesnice i kometi“ (Vijenac, 1889.),
- „Planet Mars i Schiaparellijevi obreti“ (Glasnik hrvatskog naravoslovnog društva, 1890.),
- „Spektroskop i najznamenitiji mu obreti“ (Smotra, 1886.),
- „Vrtlozi u uzdušnom oceanu i vrieme po Europi“ i „Zanimivi optički pokus“ (Pobratim, 1891.)
- opsežnije popularno-znanstveno djelo, prvo iz niza takvih njegovih knjiga „Crtice o magnetizmu i elektricitetu“ na 380 stranica sa 196 slika u tekstu (Matica hrvatska 1891.).*
*Prema članku Pavla Bucića „Oton Kučera i srednjoškolska nastava“ objavljenom u Zborniku sa znanstveno-stručnog skupa "Život i djelo Otona Kučere (Petrinja,1857.-Zagreb,2007.)" povodom 150. godišnjice rođenja, u organizaciji Hrvatskog astronomskog društva i Zvjezdarnice Zagreb, 7. prosinca 2007. godine.
TELESKOPI
Astronomska promatranja vrše se pomoću katadioptrijskog teleskopa Celestron c8 i teleskopa refraktora 80/800.
