Herta Kuna (rođ. Fess), filologinja, dugogodišnja suradnica Staroslavenskoga instituta, ugledna profesorica Filozofskoga fakulteta u Sarajevu. Rodila se  u Požegi, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Nastavak školovanja spriječila su ratna zbivanja, bolesti i poratne okolnosti pa je studij na Filozofskome fakultetu u Sarajevu upisala 1953. godine. Studij srpskohrvatskoga jezika i jugoslavenskih književnosti završila je 1958. Čitav svoj radni vijek provela je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Najznačajniji prinos jezikoslovlju dala je samosvojnim promatranjem povijesti književnoga jezika. Spojila je filološki i sociolingvistički pristup, čime je otkrila mehanizme nastajanja književnoga i standardnoga jezika. Prvi je put tu metodu primijenila u doktorskoj disertaciji Jezik fra Filipa Laštrića, bosanskoga franjevca XVIII. vijeka, obranjenoj na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1962., tiskanoj 1967. Zanimali su je i teorijski problemi nastanka standardnoga jezika, njegova predstandardna razdoblja i specifičnost bosanskohercegovačkoga sociokulturnoga kompleksa, što je istražila u nekoliko radova. U tome smislu gotovo programatskim se smatra njezin članak Istorija literarnoga (književnoga) jezika – standardni jezik, njegova istorija i predstandardni idiomi (1974.). Kapitalno djelo uz koje se veže ime Herte Kuna svakako je izdanje Hvalova zbornika. Za svoj je rad dobila nekoliko priznanja i nagrada.

Izvori:

• Gabrić-Bagarić, Darija. 2009. Herta Kuna. Slovo: časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, No. 59. Str. 333-337.
• Židovski biografski leksikon